Neformalni ručak FIJET-a u Starom Puntijaru: susret ideja, tradicije, emocija i okusa

Proljetna tradicija koja rađa najbolje ideje

U ugodnom ambijentu restorana Stari Puntijar, održan je neformalni ručak članova FIJET-a koji je okupio sudionike iz svih krajeva Hrvatske. U društvu predsjednice Tina Etetović Čubrilo i tajnice Marijane Rebić, razgovaralo se o planiranim aktivnostima Udruge do kraja 2026. godine.

Atmosfera je bila opuštena, gotovo obiteljska – upravo onakva kakva i priliči susretima ljudi koje povezuje ljubav prema putovanjima, kulturi i pisanju. Razmjena ideja, planova i iskustava protekla je uz mnogo smijeha i entuzijazma za projekte koji slijede.

Pregled uspjeha i ambiciozni planovi za 2026.

Susret je bio i prilika za osvrt na uspješan projekt dodjele nagrade Marco Polo 2025, ali i za otvaranje novih tema i inicijativa. Razgovaralo se o planiranim aktivnostima Udruge do kraja 2026. godine, uključujući:

• prijedloge za nagrade i projekte u 2026.

• potvrđene dodjele prestižne nagrade „Zlatna jabuka“

• pripreme za nadolazeći Kongres

• najavu godišnje Skupštine u lipnju

• aktualne procedure i dokumente vezane uz izbore i rad Udruge

Poseban naglasak stavljen je na međusobnu podršku – čestitke članovima na profesionalnim uspjesima, zahvale svima koji su pridonijeli radu udruge u 2025. te srdačna dobrodošlica novim članovima FIJET obitelji.

Velike zasluge za ovako sadržajan i inspirativan susret pripadaju upravo Tini i Marijani, čija energija, organiziranost i vizija kontinuirano podižu razinu rada udruge.

Stari Puntijar – bezvremenski čuvar zagrebačke baštine

Okupljanje je održano u jedinstvenom prostoru restorana i boutique hotela Puntijar, dugogodišnjeg partnera FIJET-a. Već sam ulazak u Stari Puntijar djeluje poput vremeplova – interijer ispunjen restauriranim antiknim namještajem, zidovi ukrašeni s više od 700 slika, fotografija i originalnih novinskih članaka iz povijesti Zagreba i Hrvatske.

Boravak u ovom restoranu nije samo gastronomski doživljaj – to je putovanje kroz vrijeme. Jedan od najstarijih zagrebačkih restorana, s tradicijom dugom gotovo 190 godina, i danas živi punim plućima, čuvajući duh nekadašnjeg Zagreba.

Obitelj Puntijar već gotovo dva stoljeća njeguje strast prema gostoprimstvu, gastronomiji i tradiciji. Najraniji zapis prezimena Puntijar datira iz 1581. godine, dok ugostiteljska priča započinje 1838. otvaranjem prve konobe u Gračanima. Današnji restoran otvoren je 1987., a njegov vlasnik, Zlatko Puntijar, peta je generacija ugostitelja i istinski čuvar ove bogate baštine. Njegova predanost nije samo u vođenju restorana, već u očuvanju identiteta, kulture stola i gastronomskog nasljeđa. Kako sam kaže – kultura stola temelj je svake druge kulture.

Okusi prošlosti na tanjuru

Ručak je bio pravo kulinarsko putovanje kroz vrijeme. Uživali smo u jelima pripremljenim prema originalnim povijesnim receptima, uključujući one iz vremena grofa Erdödyja. Svaki tanjur pričao je svoju priču – o tradiciji, lokalnim namirnicama i nasljeđu koje se prenosi generacijama. Jelovnik je prava mala arhiva povijesti: od recepata iz prve hrvatske kuharice iz 1813. godine do inspiracija iz plemićkih i europskih kuhinja.

Svaki zalogaj nosi priču – o vremenu, običajima i ljudima. Upravo ta autentičnost čini Stari Puntijar jedinstvenim čuvarom zaboravljenih jela.

Poseban doživljaj upotpunila su vina Enosophia, za koja se pobrinuo kolega Slobodan Kadić, pažljivo ih uklopivši uz bogate okuse tradicionalne kuhinje.

Muzej gastronomije – riznica sjećanja i znanja

Nakon ručka uslijedio je obilazak Muzeja gastronomije, impresivne zbirke koju je s ljubavlju i strašću godinama stvarao Zlatko Puntijar. Smješten uz restoran, muzej predstavlja jedinstvenu riznicu kulinarske povijesti. Kroz ovu jedinstvenu zbirku osobno nas je proveo Zlatko, s ponosom i pažnjom pravog čuvara baštine.

Zbirka obuhvaća:

• više od 3000 starih kuharica (najveća privatna zbirka u Europi)

• oko 2000 povijesnih jelovnika

• više od 1000 turističkih vodiča

• brojne kuhinjske alate i uređaje iz prošlih vremena

Muzej čuva više od 3000 starih kuharica – najveću privatnu zbirku u Europi. Među njima su prava povijesna blaga: kuharice plemićkih obitelji, stare europske zbirke recepata, ratne kuharice, dječje i tematske knjige, ali i originali koji svjedoče o načinu života i prehrane kroz stoljeća.

Poseban dragulj zbirke je najmanja kuharica na svijetu – veličine tek 2 x 2 centimetra, tiskana 1900. godine, s čak 100 recepata. Toliko malena da se čita povećalom, a opet toliko bogata sadržajem da oduševljava svakoga tko je vidi.

Osim kuharica, muzej otkriva i fascinantnu zbirku predmeta koji su nekada činili svakodnevicu: starinski beštek i elegantni stolni servisi, jelovnici iz povijesnih restorana, turistički vodiči stari više od stoljeća, te kuhinjski uređaji poput ledenih hladnjaka, strojeva za maslac, vaga i rezača.

Muzej ne čuva samo predmete, već i duh vremena – način života, kulturu stola i odnos prema hrani kroz povijest. Prostor je dodatno obogaćen osobnom notom – sobama posvećenima Zlatkovoj majci Slavici i ocu Vidu, što cijelom iskustvu daje toplinu i emociju.

Osobni povratak u djetinjstvo

Za mene, ovaj obilazak bio je više od edukacije – bio je duboko emotivan doživljaj. Pogled na stare kuhinjske predmete, mlince, posuđe i alate kakve su koristile naše bake; i moja baka Ljeposava, podsjetio me na djetinjstvo, na bakinu kuhinju, na igre i mirise koji su obilježili bezbrižne dane.

Važnost očuvanja gastronomske baštine

Restoran i muzej Puntijar zajedno čine rijetko viđenu sinergiju – mjesto gdje gastronomija nije samo hrana, već kulturna baština.

Zlatko Puntijar s pravom ističe kako su jela koja se na ovim prostorima pripremaju stoljećima – naša jela. Upravo zato njegova misija ima posebnu vrijednost: očuvati, reinterpretirati i prenijeti to bogatstvo budućim generacijama. U vremenu globalizacije, ovakva mjesta podsjećaju nas na identitet, korijene i bogatstvo koje smo naslijedili, tko smo i odakle dolazimo.

Zahvala za inspiraciju i zajedništvo

Velika zahvala ide Zlatku Puntijaru na gostoprimstvu, viziji i predanom radu na očuvanju tradicije, kao i na prostoru koji iznova oduševljava svakog posjetitelja.

Posebne zahvale upućujem Tini Eretović Čubrilo i Marijani Rebić na izvrsnoj organizaciji, predanom radu i bogatom programu aktivnosti koji FIJET-u osigurava dinamičnu i uspješnu budućnost.

Ovaj susret bio je mnogo više od ručka – bio je spoj ideja, emocija, tradicije, povratak korijenima, lekcija iz povijesti i podsjetnik na ljepotu jednostavnih, iskrenih trenutaka. Ali i da najbolje priče nastaju upravo onda kada se ljudi okupe – iskreno, otvoreno i s ljubavlju prema onome što rade.

Tekst: Sandra Brambilla/PRESSandra

Foto: Članovi FIJET-a i autorica teksta