Mađarska slavi slobodu: u Westinu spojili povijest, diplomaciju, umjetnost i vrhunske okuse

Napisala: Sandra Brambilla/PRESSandra

Fotografije: Veleposlanstvo Mađarske u Republici Hrvatskoj i autorica teksta

Sedamdeset godina od Mađarske revolucije iz 1956. godine obilježeno je svečanim prijemom u hotelu The Westin Zagreb uz govore dr. Kláre Galli-Baronfeind, dr. Anne Erzsébet Mladenovics i akademika Željka Reinera, dojmljiv scenski prikaz povijesnih događaja, izložbu i kušanje mađarskih vina i gastronomskih specijaliteta.

Povijest ponekad najbolje progovara kada se knjige zatvore, a događaji ožive pred našim očima. Upravo su takav spoj sjećanja, kulture i diplomacije priredili domaćini svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin, gdje su se okupili predstavnici diplomatskog zbora, hrvatskih institucija te političkog, kulturnog i društvenog života kako bi obilježili nacionalni dan Mađarske i 70. obljetnicu revolucije iz 1956. godine.

Svečanost je bila posvećena jednom od najvažnijih trenutaka mađarske povijesti – revoluciji koja je postala simbol borbe za slobodu, dostojanstvo i pravo naroda da sam odlučuje o svojoj budućnosti.

O povijesnom značenju toga događaja i važnosti prijateljskih odnosa dviju susjednih zemalja govorili su dr. Klára Galli-Baronfeind, zamjenica voditelja misije i otpravnica poslova Veleposlanstva Mađarske u Republici Hrvatskoj, dr. Anna Erzsébet Mladenovics ravnateljica Instituta Liszt – Mađarskoga kulturnog centra u Zagrebu, te akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskoga sabora. Govornici su istaknuli kako hrabrost mađarskog naroda iz 1956. i danas služi kao univerzalni putokaz europskim narodima u očuvanju suvereniteta i demokratskih vrijednosti.

Njihovi govori podsjetili su na važnost očuvanja povijesnog pamćenja, ali i na vrijednosti koje povezuju Hrvatsku i Mađarsku – susjedstvo, međusobno poštovanje, kulturnu razmjenu i suradnju.

Kada povijest izađe iz udžbenika

Posebnu pozornost privukao je program koji je povijesnu temu približio publici na neuobičajen i dojmljiv način. U predvorju hotela postavljena je izložba posvećena revoluciji, dok je performer Borna Marčac kratkim scenskim prikazom, uz videoprojekciju, oživio atmosferu dramatičnih događaja iz 1956. godine.

Izložba „In memoriam Kossuthov trg 25. listopada 1956.“ pomoću citata, sjećanja i fotografija iz tog vremena prikazuje „najkrvaviji dan“ Mađarske revolucije. Treći dan Revolucije i borbe za slobodu 1956. godine bio je 25. listopada, kada su studenti i prolaznici koji su im se pridružili u prijepodnevnim satima krenuli od Astorije te iz različitih smjerova pristigli na trg Kossuth.

Ondje se okupilo više tisuća ljudi kako bi svoje zahtjeve prenijeli Imri Nagyu. Prosvjednici su započeli razgovor sa sovjetskim vojnicima i popeli se na tenkove. Početnom prijateljskom ozračju kraj je stvorila neočekivana intervencija mađarskih i sovjetskih postrojbi zaduženih za osiguranje Parlamenta i okolnih objekata: otvorili su vatru na mirnu, nezaštićenu masu. U unakrsnoj vatri oni koji su bježali pokušali su pronaći zaklon iza tenkova, pod arkadama Ministarstva poljoprivrede i iza spomenika Rákócziju, dok su mnogi od njih izgubili život ili bili teško ranjeni.

Izložba je realizirana uz pomoć Ureda Mađarskog parlamenta, Odbora za nacionalno sjećanje, Instituta za nacionalnu baštinu te Instituta Liszt – Mađarskog kulturnog centra.

Tako je povijest na trenutak prestala biti tek niz datuma i činjenica te postala živa priča o ljudima, njihovoj hrabrosti i cijeni slobode. Upravo takvi umjetnički prikazi podsjećaju da se povijesne prekretnice ne događaju samo na stranicama udžbenika nego i u životima običnih ljudi koji se odvaže tražiti promjene.

Podsjetimo, diplomatski odnosi između Republike Hrvatske i Mađarske službeno su uspostavljeni 18. siječnja 1992. godine. Obje zemlje su članice Europske unije i NATO-a, te održavaju redoviti politički, gospodarski i energetski dijalog. Suradnja obuhvaća prometnu povezanost, energetiku te policijsku i obrambenu suradnju. Položaj mađarske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Mađarskoj predstavlja važan most suradnje između dviju država.

Mađarska na tanjuru i u čaši

Nakon ozbiljnog povijesnog podsjetnika, druženje je dobilo i svoju opušteniju, gastronomsko-enološku dimenziju. Uzvanici su mogli kušati mađarske specijalitete, među kojima su se istaknule jetrene paštete, kao i izbor mađarskih vina gdje su zvijezde večeri, posve očekivano, bili čuveni kraljevski Tokajac i snažna crna vina iz regije Villány.

Jer Mađarska nije samo zemlja bogate povijesti i snažnog kulturnog identiteta nego i destinacija čije gastronomsko nasljeđe i vinska tradicija imaju mnogo toga za ponuditi. Od karakterističnih okusa do vina koja nose pečat svojih vinorodnih krajeva, svaki je zalogaj i gutljaj bio mali poziv na upoznavanje susjedne zemlje iz drukčije perspektive.

A diplomacija, pokazalo se još jednom, ne živi samo od govora i službenih susreta. Ponekad se najbolje nastavlja uz čašu dobroga vina, zanimljiv razgovor i stol oko kojega se okupljaju ljudi različitih kultura.

Svečanost u Westinu tako je objedinila sjećanje na borbu za slobodu, umjetničko oživljavanje povijesti, kulturnu razmjenu i gastronomsko uživanje. Bila je to večer koja je podsjetila da se prošlost mora pamtiti, a prijateljstvo među narodima njegovati – riječima, djelima, kulturom i, naravno, dobrim okusima.

Mađarska glazbena čarolija u Lisinskom

U Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, u povodu Nacionalnog dana Mađarske i obilježavanja 70. godišnjice Mađarske revolucije, publika je uživala u impresivnom nastupu sastava Sárközy Collective, u organizaciji Veleposlanstva Mađarske u Hrvatskoj i Instituta Liszt – Mađarskoga kulturnog centra u Zagrebu.

Nakon uvodnih govora dr. Kláre Galli-Baronfeind, zamjenice voditelja misije i otpravnice poslova Veleposlanstva Mađarske u Republici Hrvatskoj i dr. Anne Erzsébet Mladenovics, ravnateljice Instituta Liszt – Mađarskoga kulturnog centra u Zagrebu, uslijedila je prava glazbena poslastica.

Četvorica vrhunskih glazbenika, istinski virtuozi na svojim instrumentima, oduševili su izvedbama koje su spojile tehničku perfekciju, strast i nevjerojatnu glazbenu energiju.

Bio je to koncert koji je nadilazio granice nota i jezika, pretvarajući večer u pravu glazbenu poslasticu za sve ljubitelje lijepih nota. Večer za pamćenje, u kojoj je glazba još jednom pokazala svoju moć da povezuje ljude, kulture i srca!

Čestitam nacionalni praznik Mađarima u Mađarskoj i svijetu, kao i svim prijateljima Mađarske!

U nastavku donosim u cijelosti govor dr. Kláre Galli-Baronfeind, zamjenice voditelja misije i otpravnice poslova Veleposlanstva Mađarske u Republici Hrvatskoj:

„Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, gospodine Željko Reiner,

poštovani zastupnici u Hrvatskom saboru,

poštovani predstavniče ministra vanjskih i europskih poslova,

ekscelencije, članovi diplomatskog zbora,

dragi gosti!

Svake godine, kada lišće poprimi jesenske boje, Mađari se okupljaju kako bi se prisjetili datuma koji je trajno urezan u dušu nacije. Stoga mi je danas osobita čast i najveća privilegija poželjeti vam dobrodošlicu na prijam povodom našeg nacionalnog praznika, kojim obilježavamo 70. obljetnicu revolucije i borbe za slobodu iz 1956. godine – jednog od prijelomnih trenutaka u modernoj mađarskoj povijesti.

23. listopada naša je gorko-slatka baština. Na taj dan s ponosom slavimo činjenicu da je Mađarska dala primjer svijetu. Primjer istinskog i divnog zajedništva – onog koje je u najmračnijim danima ujedinilo naciju u jedno srce koje kuca kao jedno. Primjer požrtvovne hrabrosti – koja je nadahnula buduće naraštaje time što su se ljudi uspravno suprotstavili nadmoćnijem neprijatelju. Mađarski je narod također pružio primjer duboke i iskrene odanosti slobodi, dokazujući da temeljne vrijednosti jednog naroda ugnjetavanje nikada ne može izbrisati.

Ipak, na ovaj se dan prisjećamo i izgubljenih dragocjenih života te tragedije 4. studenoga, kada je revolucija ugušena u krvi, nakon čega su uslijedile brutalne odmazde.

Godine 1956. jedan je mali narod promijenio tijek svjetske povijesti. Mađarska revolucija nije bila tek lokalni ustanak protiv jednog od najstrašnijih totalitarnih režima 20. stoljeća, već prijelomni trenutak za Europu, jer je poslužila kao prvi istinski poticaj zajedništvu kojem danas svjedočimo. Naime, mladi ljudi koji su na ulicama stali pred tenkove nisu se borili za apstraktne političke teorije. Borili su se za nešto mnogo čišće: za pravo da sami odlučuju o svojoj sudbini, da slobodno govore i da u vlastitoj domovini žive uzdignute glave.

Za nas je posebno značajno i simbolično obilježiti ovu obljetnicu ovdje, u Hrvatskoj. Veza između mađarskog i hrvatskog naroda nadilazi puke dobrosusjedske odnose i partnerstvo. Povezuju nas stoljeća zajedničke, miroljubive povijesti i snažne kulturne veze, utemeljene na uzajamnom poštovanju, dijalogu i solidarnosti; no, možda nas ništa ne povezuje snažnije od naše nepokolebljive težnje za slobodom i neovisnošću. Naši hrvatski prijatelji, koji su i sami u nedavnoj prošlosti podnijeli goleme žrtve za vlastitu slobodu i suverenitet, dobro razumiju i osjećaju što je godina 1956. značila za Mađare. No, to povijesno savezništvo nije tek poglavlje u udžbenicima: ono je živa, stvarna svakodnevica. Nedavni susret naših ministara vanjskih poslova još je jednom potvrdio da Mađarska i Hrvatska govore istim jezikom kada je riječ o prosperitetu i sigurnosti naše regije. Naše suvremene odnose definira upravo taj duh konstruktivnog dijaloga i zajedničkih ambicija.

Dok danas gledam po ovoj dvorani i vidim toliko uglednih gostiju – prijatelja, među kojima su i predstavnici diplomatskog zbora iz svih krajeva svijeta – shvaćam da nasljeđe 1956. godine seže daleko izvan naših granica. Predanost slobodi nije isključivo mađarska ili hrvatska osobina, niti je ograničena vremenom ili zemljopisom. Ona je, zapravo, sama bit onoga što danas povezuje sve prisutne u ovoj prostoriji. Svatko od nas ima vlastitu povijest, jezik i baštinu, no sloboda, mir i suverenitet vrijednosti su koje svaki narod smatra svetima. Danas, dok sjedimo za diplomatskim stolom, nasljeđe 1956. godine povezuje nas sve – čak i ako toga nismo svjesni.

Poruka s ulica Budimpešte od prije 70 godina i danas snažno odjekuje diljem svijeta. U vremenu obilježenom promjenjivim geopolitičkim okolnostima i sveprisutnom neizvjesnošću, ona nas podsjeća na bezvremensku istinu: mir, slobodu i suverenitet nikada ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. To su vrijednosti koje moramo svakodnevno njegovati te očuvati kroz otvoren dijalog i iskreno uzajamno poštovanje.

Dragi prijatelji, duboko sam dirnuta vidjevši koliko vas je došlo kako biste svojom nazočnošću odali počast mađarskim herojima i zajedno s nama proslavili ovo ponosno nasljeđe. Hvala vam.

Želim vam svima predivnu večer ispunjenu prijateljstvom i vjerom u slobodnu budućnost.“