KAZALIŠTE GAVELLA U TIVTU PREMIJERNO IZVODI KRLEŽINOG “MICHELANGELA BUONARROTIJA” I "CARMINU BURANU" KOKANA MLADENOVIĆA

U subotu, 25. srpnja 2026., na Ljetnoj pozornici u Tivtu održat će se premijera predstave "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže, u režiji Dražena Ferenčine,nastala u koprodukciji kazališta „Gavella“ i Centra za kulturu Tivat.

Suradnji Kazališta "Gavella" i Centra za kulturu Tivat donosi "Michelangela Buonarrotija", jednu od drama okupljenih u Krležinim "Legendama". Ova ekspresionistička jednočinka "zbiva se jednog proljetnog jutra, u Siskstini, na skelama, kada je Michelangelo slikao 'Dan gnjeva Gospodnjeg'" i usredotočena je na motive poput kreativnosti koja dovodi do neslaganja sa sredinom, sukoba između "narudžbe" i "kreacije", konvencionalnih gledišta i umjetnikove vizije... Krleža se nerijetko identificira sa slikarima (neki od važnijih likova njegovih djela, kao što su Leone Glembay ili Filip Latinovicz, su slikari), a ta se identifikacija osjeća i ovdje: Michelangelo je umjetnik u krizi vjere, suočen s "titanskom i demijurškom snagom stvaranja" u "vjekovnoj borbi između slobode i prinude".

Činjenica da u trenutku drame upravo nastaje Sikstina, jedno od čudesnijih dostignuća ljudske likovnosti je nezanemariva, jer kroz prizmu rada na takvom djelu (dramski) sukobi i snoviđenja dodatno se intenziviraju. U Michelangelovom bunilu smjenjuju se neobični prizori i likovi: od krčmi i balova, do inkvizitora i lomača, od "zirkanja u taj prokleti strop", gdje nema ničega, do slika preobilja, ekspresionistički simultanih i ekstatičnih.

U režiji Dražena Ferenčine, "Michelangelo Buonarroti" oslanja se na ambijentalnost prizorišta u Tivtu, kao i na prilagodbu zatvorenoj pozornici kazališta "Gavella", a isto tako i na susret glumaca iz dvaju teatarskih sredina.

Miroslav Krleža je pjesnik, dramatičar, prozaik i esejist, "autor jednog od tematski i žanrovski najraznovrsnijih, a brojem knjiga najopsežnijih opusa u hrvatskoj književnosti. Prevođen je na sve važnije svjetske jezike. Svojim intelektualnim angažmanom snažno je obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Godine 1920. prihvaćena mu je za izvođenje u HNK-u drama Galicija, ali je zabranjena sat prije premijere zbog proglašenja Obznane. Na toj pozornici bit će mu 1922. praizveden tekst Golgota za koji će dobiti prvu od ukupno pet Demetrovih nagrada. Objavio je osamnaest dramskih tekstova: između ostalih i Michelangela Buonarrotija 1919. Poslije rata postupno se uključuje u javni život. Godine 1947. izabran je za člana JAZU. Godine 1950. godine utemeljuje Leksikografski zavod i postaje njegovim direktorom. Dobitnik je Herderove nagrade (1968.) te niza domaćih nagrada i priznanja.

Redatelj predstave je Dražen Ferenčina, koji potpisuje u adaptaciju, autorica glazbe je Irena Popović Dragović, scenograf je Vanja Magić, kostimografkija Marita Ćopo, suradnik za scenski pokret je Pravdan Devlahović, dramaturški suradnik je Dubravko Mihanović, video projekcije potpisuje Ivan Marušić Klif a oblikoanje svjetla Zdravko Stolnik. Glumački ansambl čine: Momčilo Otašević, Domagoj Janković, Filip Šovagović, Đorđe Kukuljica, Ivan Simon, Mada Peršić, Luka Slišković, Ana Kvrgić, Josipa Oršolić, Laura Kaliger i Tea Nuić.

Već sutradan, u nedjelju, 26. srpnja, na istoj pozornici izvest ćemo „Carminu Buranu“, autorski projekt Kokana Mladenovića, zbirku više od 200 srednjovjekovnih pjesama, vjerojatno najpoznatiju putem glazbe, a u izvedbi kazališta „Gavella“ i kao dramske predstave. "Carmina Burana" gradi se kao dinamični skup naoko srednjovjekovnih, a zapravo suvremenih situacija.

Tako prikaz kuge progovara o koronavirusu i mjerama izolacije, pri čemu su onodobni parfumeri ogledalo današnje farmaceutske industrije; nadjačavanje srednjovjekovnih velikaša tko će izgraditi veću kulu odgovara htijenjima današnjih moćnika da nezasitno grabe još i još; a zmaj koji prijeti gradu metafora je ovodobnih političara koji, kad imaju problema unutar granica svoje zemlje, izmišljaju vanjskog neprijatelja. Predstava je premijerno izvedena u ožujku te je postigla značajan uspjeh kod zagrebačke publike. Redatelj predstave je Kokan Mladenović. Dramaturzi su Karla Leko i Dubravko Mihanović. Autorica glazbe je Irena Popović Dragović, scenografkinja Irena Kraljić, kostimografkinja Marita Ćopo, suradnik za pokret je Damir Klemenić, a Zdravko Stolnik potpisuje oblikovanje svjetla.

U predstavi igraju: Ksenija Pajić, Sven Šestak, Bojana Gregorić Vejzović, Matija Gašpari, Tena Nemet Brankov, Hrvoje Klobučar, Laura Kaliger, Kristijan Petelin, Antonija Stanišić Šperanda, Ivan Simon, Anja Matišić i Marko Petrić.

Foto: Press