Kazališni doručak uoči premijere predstave „Idealan muž” Oscara Wildea u režiji Aleksandra Popovskog

Uoči premijere predstave Idealan muž dramatičara Oscara Wildea u režiji Aleksandra Popovskog i prijevodu Gorana Čolakhodžića, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu održat će Kazališni doručak u utorak, 2. lipnja 2026. u 10 sati u kući Mile Dimitrijević na adresi Mesićeva 19 u Zagrebu.

Kazališni doručak interaktivni je program koji susretima naše publike s kazališnim umjetnicima i stručnjacima iz područja izvedbenih umjetnosti omogućuje pomnije upoznavanje s novim repertoarnim naslovom iza scene. U obzir se uzimaju različita gledišta i iskustva koja upotpunjuju čin gledanja predstave, i to u formi koja poziva na dijalog i refleksiju. Kazališni doručak okuplja autore predstave, praktičare i teoretičare, poznavatelje građe koja se problematizira u ovome repertoarnom naslovu.

Komedija Idealan muž praizvedena je 3. siječnja 1895. u Londonu, u istoj godini kada je

otvorena zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, a u Hrvatskoj je doživjela premijeru 18. svibnja 1909. u prijevodu Milana Šenoe i režiji Josipa Bacha.

Društvena komedija, nastala u viktorijanskoj epohi engleske književnosti, prikazuje „svijet bez časti i plemenitosti u kojem su važni samo novac i moć“, kako je napisao Krleža o komediografskom opusu Oscara Wildea.

Wilde se isticao kao vođa engleskoga književnog esteticizma naglašavajući da je osnova tog esteticizma hedonistička, a da je umjetnost autonomna i amoralna. Otud i ironija i cinizam koji su pored blistave i duhovite igre riječima i bogate upotrebe paradoksa i satire u njegovu djelu tako česti. Sposobnost da nasmijava neočekivanim obratima najjače je došla do izražaja u društvenim komedijama koje mu donose slavu. A teme licemjerja visokog društva, bogaćenja koruptivnim poslovima, braka kao društvenog konstrukta te prostora manipulacije i ucjene zvuče suvremeno i aktualno i danas.

Matoš će u svom eseju objavljenom u Narodnim novinama 1906. napisati: „Na njegovoj svježoj uspomeni leži još uvijek mrak klevete i panegirika. Poznavaše najveću slavu i najveću sramotu. Bio je lav londonskog najodabranijeg društva i najzatvorenijih pariških salona, a 1896. je osuđen zbog zločina protiv morala na dvogodišnju tešku robiju.“

O prijevodu, redateljskoj poetici, dramaturškoj prilagodbi te o glumačkom autorstvu razgovarat ćemo s redateljem Aleksandrom Popovskim, prevoditeljem Goranom Čolakhodžićem, dramaturgom Dinom Pešutom te glumicama Anom Begić Tahiri i Darijom Lorenci Flatz.

Kazališni doručak uređuje i moderira Željka Turčinović.

Ulaz je slobodan.