Zagrebačko kazalište mladih uz party za publiku sinoć je otvorilo kazališnu sezonu 2025/26.

Ravnateljica kazališta Snježana Abramović Milković u kazališnom je foajeu sinoć  predstavila publici osam premijernih izvedbi ZKM-a u sezoni 2025/26.

Pridružio joj se redatelj Ivica Buljan, u čijoj je režiji prva ovogodišnja ZKM-ova premijera: Max, Mischa i ofenziva Tet, prema velikom književnom hitu Johana Harstada. 

Na otvorenje sezone u ZKM stigla je i najznačajnija slovenska redateljica mlađe generacije Nina Rajić Kranjec, uvrštena i među pet najznačajnijih mladih europskih redatelja,

koja će se prvi put u Zekaemovoj produkciji predstaviti režijom u nekom hrvatskom kazalištu.

Za taj prvi susret s hrvatskom publikom odabrala je tri drame najznačajnijeg hrvatskog književnika Miroslava Krleže, sve tri iz istog kreativnog i umjetničkog ciklusa ovog klasika,

a riječ je o dramama Golgota (1922), U logoru (1922) i Vučjak (1923). 

Značajno je da će ZKM u ovoj sezoni postaviti i tekst međunarodno nagrađivane hrvatske dramske spisateljice Tene Štivičić, Acid / Kiselina, u režiji litavskog redatelja i dramaturga Antanasa Obcarkasa.

Svakako je zanimljiv ponovni dolazak redatelja Olivera Frljića, koji će u drugom dijelu sezonu u ZKM-u režirati  Vještice iz Salema, Arthura Millera.

Obzirom na ovoljetna recentna zbivanja u Hrvatskoj protiv umjetničkih sloboda – vrlo je značajno da je publika sinoć mogla čuti  i

Misiju ZKM-a: o dužnosti da se borimo za kazalište kao prostor istine i slobode, kritičko razmišljanje i preispitivanje društvenih i političkih kretanja.

Tekst je pročitao glumac Frano Mašković.

Nakon toga je usijedio party : a u glazbenom programu uz glumce ZKM-a nastupili su i glazbenici iz ZKM-ovih predstava Ivanka Mazurkijević & Damir Martinović Mrle i Darko Rundek.

U nastavku donosimo Misiju ZKM-a

Draga naša publiko, dragi prijatelji, dobro došli u ZKM!

Na početku nove sezone Zagrebačkog kazališta mladih i u kontekstu društvenih okolnosti koje trenutačno živimo, imamo potrebu još jednom glasno ponoviti u kakvo kazalište vjerujemo i kakvo kazalište želimo stvarati.

U vremenu u kojem temeljno pravo na umjetničko izražavanje sve češće dolazi u pitanje, naša je dužnost boriti se za kazalište kao prostor istine i slobode. Za pravo na kritičko razmišljanje i zajedničko preispitivanje struktura moći, društvenih i političkih kretanja. Za pravo na vlastiti doživljaj osobnog, društvenog i kulturnog identiteta te zaštitu integriteta svake osobe, i to u svim kazalištima, a onda i u svim drugim izvedbenim i šire-kulturnim prostorima u Hrvatskoj.

Pritom duboko vjerujemo u onu umjetnost koja možda ponekad može biti bučna i neugodna ali je uvijek prije svega siguran prostor afirmacije marginaliziranih i ranjivih skupina, razotkrivanja nepravde, i poticanja na solidarnost i inkluzivnost.

U vremenu u kojem se sve učestalije istine prešućuju, zaobilaze ili namjerno zaboravljaju, mi vjerujemo u kazalište koje pamti, propituje i ne pristaje na šutnju. Vjerujemo u etiku odgovornosti, u hrabrost ranjivosti, ali i odlučnost u neprekidnom postavljanju pitanja. Naša programska i umjetnička obaveza je i odgajati te educirati; želimo da i naša mlada i najmlađa publika od nas uči znatiželji, hrabrosti, empatiji i prije svega istini.  

A umjetnost može biti istinita samo kad obitava u prostoru slobode. Vjerujemo u slobodno kazalište koje se ne boji konfrontacije, koje zna da izvedba, kako kaže Erika Fischer-Lichte, nije samo reprezentacija, već i stvaran čin koji konstruira društvenu stvarnost i tako potiče na aktivnu društvenu refleksiju.

Vjerujemo u kazalište koje ono što danas živimo pretvara u ono što bismo mogli ili trebali živjeti sutra. Pri čemu dostojanstvo i sloboda osobe pokraj nas ne može biti pitanje izbora, nego neupitan temelj svake društvene interakcije. Ali vjerujemo i u publiku koja je, po Lehmannovim riječima, aktivna u svojim reakcijama na viđeno. Jedino na taj način nastaje dijalog koji može, ali sad već i mora, postaviti relevantna pitanja o vremenu u kojem živimo.

Ljepota i istina kazališta je u njegovom poniranju u dubinu ljudskog iskustva i u samo srce vremena. Takvo kazalište živimo i takvo kazalište imamo potrebu stvarati. Za sve vas. I sa svima vama. Dobro došli u kazalište koje svih svojih sedamdeset i sedam godina vjeruje u igru, u ljepotu, u odgovornost, u slobodu pojedinca i radost zajedništva. Jedino takvo kazalište može biti živo. I jedino takvo kazalište može biti slobodno.

Draga naša publiko, dragi prijatelji, dobro došli u slobodni ZKM!

Zagrebačko kazalište mladih

ŠTO NAS OČEKUJE U NOVOJ SEZONI:

1.

JOHAN HARSTAD: MAX, MISCHA I OFENZIVA TET– sezona 2025/2026

Redatelj: IVICA BULJAN

Izvodi ansambl ZKM-a

Premijera 17.10.2025., dvorana Istra

Roman Johana Harstada Max, Mischa i ofenziva Tet je europski fenomen kojega sada u ZKM -u, u režiji Ivice Buljana, pretvaramo u kazališni događaj.

Buljanova predstava ulazi ravno u aktualni svjetski trend insceniranja “velikih romana”: od Van Hoveove “A Little Life” i Gosselinova “2666” do Mitchellinih “The Waves” i Complicitéova “Tjeraj svoj plug...”.

Što im je zajednički nazivnik?

Kazalište ne ilustrira prozu nego nalazi izvedbeni jezik, ritam, dijaloge, svjetlo. Kod publike stvara osjećaj kontinenta, epohe i tijela. U tom horizontu “Max, Mischa i ofenziva Tet” nas zanima kao roman o sceni čiji je glavni lik kazališni redatelj, a svijet oko njega je mreža proba, turneja, instalacija i filmova, roman je tako materijal za teatar.Predstava slavi moć ansambla ZKM-a. Mnoštvo glasova, kao Max, Mordecai, Mischa, Owen, mama, otac... tvori polifoniju o preseljenjima, traumama i ljubavima koje se ne daju svesti na slogan. Dramaturgija i adaptacija Vida Hribara gradi Harstadov makro lūk kao niz prizora koji dišu poput partitura. Dugi potezi memorije isprekidani su kratkim, gotovo dokumentarnim rezovima.

U ulozi Maxa je Ugo Korani, Mische Hrvojka Begović, Majke Lucija Šerbedžija, Oca Frano Mašković, a Owena Rakan Rushaidat. Ivan Jurković kao Moredecai prvi put u velikoj ulozi nastupa u ZKM-u, njegove roditelje glume Nataša Dangubić i Dado Ćosić, a mnoštvo likova tumače Sreten Mokrović, Vedran Živolić, Barbara Prpić, Milivoj Beader, Milica Manojlović, Toma Medvešek, Rok Juričić, Luka Knez. 

Scenografija Aleksandra Denića se naslanja na romaneskne reference (stanovi, galerije, radovi u nastajanju), a kostimi Ane Savić Gecan nose oznake putničke geografije i perioda od šezdesetih do današnjih dana. Glazba Darka Rundeka povezuje zvukove autoceste, aviona, dvorane, backstagea.

To je Buljanova poetika u punoj raskoši, snažno, precizno, ansamblski, s vjerom u glumce kao nositelje monumentalne pripovijesti. Predstava nastaje u nizu njegovih romana-na-sceni kao kruna istraživanja kako teatar može podnijeti “duge linije života”. Nakon projekata koji su mapirali migracije, ratne povratnike, periferne zajednice ili ženske genealogije, Harstad Buljanu daje priliku da spoji američki kulturni imaginarij s europskim iskustvom odlaska i povratka. Njegov epski realizam, humor, melankolija, pop-reference i politika svakodnevice, prirodno se uklapaju u liniju Buljanovih režija autora kao Ugrešić, Novak, Pavičić, Knausgaard... u kojima roman nije predložak nego partner.

Proza koja s pozornicom pregovara ravnopravno.

2.

TENA ŠTIVIČIĆ: ACID/KISELINA– sezona 2025/2026

Redatelj: ANTANAS OBCARKAS

Izvodi ansambl ZKM-a i vanjski plesači

Premijera 12.12.2025., dvorana Istra

„Neizbježno je. Kad se bavite javnim poslom život vam je stalno prepušten na milost i nemilost velikom, kolektivnom javnom mnijenju. (…) Obožavaju vas. Pa vas mrze. Što je obožavanje bilo veće, to je mržnja žešća. U tu računicu možete se pouzdati kao u fizikalni zakon.“

Smještena u prostor umjetničkog stvaranja, nova izrazito uzbudljiva drama jedne od najznačajnijih suvremenih hrvatskih dramatičarki Tene Štivičić ACID/KISELINA, podjednako zarezuje u prostor privatnog i javnog te kroz suptilno elaborirane odnose moći unutar umjetničkog kolektiva otvara teme koje se na ovaj način ne tematiziraju dovoljno u našoj recentnoj kazališnoj produkciji, dok su istovremeno bolno prisutne u širem javnom prostoru.

Snimanje dokumentarnog filma o pripremama za novi balet kojim će protagonist ove predstave proslavljeni koreograf Gabrijel obilježiti trideset godina karijere, odjednom otvara procjep u jednu drugačiju sliku o velikom umjetniku, koji je kako svjedoče anonimni izvori, svoju karijeru navodno gradio i kroz različite oblike okrutnosti prema svojim kolegama i suradnicima. Na taj se način počinje rastvarati istovremeno i uzbudljiv i duboko uznemirujući pogled u svijet u kojem se stari principi dolaska do umjetničkih rezultata najviše kvalitete odjednom prokazuju duboko problematičnima, gotovo traumatskima. Svaki kreativni proces nužno otvara pitanja (samo)discipline i propitivanja vlastitih sposobnosti i unutarnje vrijednosti, a koji u trenutku u kojem je kompromitiran za sve aktere ove drame počinje stvarati polja duboke sumnje u vlastitu autorsku, moralnu ali i generalno ljudsku poziciju.

Suptilnim i duboko promišljenim dramskim rukopisom Tena Štivičić namjerno ostavlja širok prostor interpretacije istine unutar svoje drame, koja će u režiji vodećeg litvanskog redatelja mlađe generacije Antanasa Obcarskasa sasvim sigurno pozvati na promišljanje o tankoj granici između unutarnjeg osjećaja za etičnost i javne percepcije onoga što se podrazumijeva kao moralna istina.

3.

MIROSLAV KRLEŽA: GOLGOTA / U LOGORU / VUČJAK – sezona 2025/2026

Redateljica: NINA RAJIĆ KRANJEC

Premijera 20.3.2026., dvorana Istra

Nedugo nakon novih strukovnih priznanja za svoj umjetnički rad, ovoga puta nagrade Borštnik za režiju i predstavu u cjelini za predstavu Kazimir i Karolina (MGL, Ljubljana) svakako najznačajnija slovenska redateljica mlađe generacije Nina Rajić Kranjec po prvi će se puta u ovoj Zekaemovoj produkciji predstaviti režijom u nekom hrvatskom kazalištu. Za taj prvi susret s hrvatskom publikom odabrane su tri drame najznačajnijeg hrvatskog književnika Miroslava Krleže, sve tri iz istog kreativnog i umjetničkog ciklusa ovog klasika, a riječ je o dramama Golgota (1922), U logoru (1922) i Vučjak (1923).

Sva su tri teksta jasna kritika političkih događanja s početka dvadesetog stoljeća, ili konkretno 1. svjetskog rata i neposrednog poraća, u kojem se nova uspostava svjetskog i europskog poretka obijala o glave takozvanih malih ljudi, pretpostavljajući prostor nesigurnog mira kao temelja za idući, vrlo skori svjetski ratni sukob. Posvemašnja praznina ratnog sukoba kod Krleže se neprekidno izmjenjuje s duhovnom i moralnom prazninom koja mu prethodi ali ga i nasljeduje, kao i sa ekspresionističkim slikama koje koriste biblijsku simboliku za prikaz nesklada između ideala i stvarnosti obilježene najokrutnijim političkim sukobom do tog vremena.

U režiji Nine Rajić Kranjec, ove tri Krležine postekspresionističke drame izvući će na površinu, kroz skokovitu, asocijativnu dramaturgiju i njezinog protagonista Horvata, sve paralele nesigurnog povijesnog konteksta nastanka nove države kroz socijalne nepravde i ideološke sukobe, toliko rezonantne sa društveno političkom  situacijom kojom svjedočimo danas, u novim preslagivanjima svjetskog poretka. Pritom se Krležin ekspresionistički jezik nadaje kao izvrstan poligon za postavljanje pitanja o tome kako izgleda nova ideologija u vremenu u kojem su sve klase podjednako izgubile i u kojem se stari svijet zapravo polako ali neminovno raspada.

4.

ARTHUR MILLER: VJEŠTICE IZ SALEMA–   sezona 2025/2026

Redatelj: OLIVER FRLJIĆ

Premijera 22.5.2026., dvorana Istra

Drama nastala u vrlo osjetljivom razdoblju američke političke povijesti, dolazi na scenu Zagrebačkog kazališta mladih kao uzbudljiv izvedbeni događaj u podjednako osjetljivo vrijeme za političku sadašnjost u koju upravo živimo, a u režiji jednog od vodećih europskih autora i redatelja, Oliver Frljića. Nakon velikog uspjeha sa svojevrsnom kazališnom duologijom Braća Karamazov po romanu F. M. Dostojevskog, a koja je svakako obilježila naše kazalište posljednjih nekoliko sezona, Frljić se odlučuje za još jedan klasični predložak, ovoga puta za dramu jednog od najvećih američkih dramatičara Arthura Millera Vještice iz Salema (The Crucible, 1953.)

Smještena u drugu polovicu 17. stoljeća u američki grad Massachusetts, ova drama obrađuje povijesno utemeljeno suđenje ženama optuženima za vještičarenje, a nastala je kao nedvojbeno jasan odgovor na antikomunističku histeriju koja je u punom smislu prerasla u suvremeni lov na vještice, koji je u pedesetim godinama prošlog stoljeća u američkoj politici predvodio senator Joseph McCharthy. Ova dramska alegorija kroz vrlo jasne paralele dva povijesna događaja poslužila je Milleru za ispisivanje drame koja u svojoj biti tematizira neutemeljenost optužbi unutar jednog društva i jednog političkog sistema, kojem se je zbog duboko upisane iracionalnosti izrazito teško oduprijeti.

Uz to, drama svojim dodatnim motivima beskrupulozne eksploatacije političke moći, relativizacije osobnog ljudskog i moralnog integriteta te manipulacije strahom u korist prokazivanja najbližih, u svakom slučaju predstavlja izrazito aktualnu političku alegoriju, koja će kao takva sasvim sigurno poslužiti kao i više nego plodno rasadište izvedbenih poetika na način na koji ih u svim svojim predstavama vidi Oliver Frljić. Njegova uvijek provokativna, često vrlo rubna ali uvijek duboko moralna autorska pozicija najviših umjetničkih dosega i u ovom će slučaju u suradnji s ansamblom Zagrebačkog kazališta mladih, pokazati svoju kazališnu ali i šire društvenu relevantnost. Arthur Miller pred McChartyjevim je Odborom odbio prokazati svoje kolege zbog čega se našao na crnoj listi. Tko bi danas bio dovoljno hrabar učiniti isto pitanje je koje će, između ostalih, postaviti i ova predstava.        

5.

SAŠA BOŽIĆ: LJUBAV– sezona 2025/2026

Koreografija: Saša Božić i Simone Aughterlony

Izvode plesači izabrani audicijom

Premijera lipanj 2026., dvorana Istra

Na javni poziv Zagrebačkog kazališta mladih, upućen umjetničkim organizacijama i udrugama iz područja suvremenog plesa radi realizacije koprodukcijskog projekta, pristiglo je osam prijava. U 2026. godini ZKM će ostvariti koprodukciju s umjetničkom organizacijom De facto na predstavi Ljubav, autora i koreografa Saše Božića i Simone Aughterlony.

"LJUBAV": Plesni manifest u svjetlu kazališne misije ZKM-a

Plesna predstava LJUBAV, inspirirana kultnim albumom grupe Ekatarina Velika, oblikuje tijelo kao prostor emocionalne memorije, političke artikulacije i kolektivnog bunta. Kroz dramaturgiju pokreta, clubbing kulturu i poetiku mračnog romantizma, projekt koreografa Saše Božića i Simone Aughterlony istražuje granicu između privatnog i javnog, osobnog i političkog – baš kao što to čini Zagrebačko kazalište mladih u svom repertoaru.

ZKM sustavno njeguje umjetnost koja potiče kritičko mišljenje, angažiranost i slobodu izraza. Predstava LJUBAV dijeli taj pristup: tematizira generacijski nemir, studentske prosvjede, odnos kolektiva i individue, te koristi tijelo kao arhiv društvenih tenzija. Prostor izvedbe – zamišljen kao hibrid trga, kluba i arhiva – evocira ZKM-ovo djelovanje u otvorenim, fleksibilnim kazališnim formama, često nastalim u suradnji s mladima i za mlade.

Oba umjetnička entiteta streme osnaživanju publike kroz stvaralački proces: ZKM kao institucija koja oblikuje kulturnu i političku svijest mladih, LJUBAV kao projekt koji kroz koreografiju artikulira otpor, nježnost i potrebu za novim jezikom zajedništva. U toj sinergiji, plesna predstava postaje produžetak misije ZKM-a – estetski radikalan, emocionalno snažan, društveno relevantan.

6.

VID HRIBAR: NIKARAGVA – sezona 2026/2027

Redatelj: PATRIK SEČEN

Premijera rujan 2026., dvorana Miško Polanec

Mlad i svestran umjetnik Vid Hribar u našem je širem kulturnom prostoru poznat ne samo kao dramaturg, scenarist, redatelj i dramski pisac, nego i kao skladatelj te pijanist koji sa svojim muziciranjem široko otvorenog žanra, od obrada starih zagrebačkih šlagera do modernih inačica jazza, već godinama slovi kao dragulj zagrebačke klupske scene. Ponešto od svog pristupa glazbi Hribar prenosi i u svoju dramsku poetiku, bilo da je riječ o originalnim dramskih tekstovima ili adaptacijama, u kojima se vidi dobro razumijevanje strukture ali i razigran pristup naraciji koji pomalo podsjeća na slobodu improvizaciju,  ali je uvijek duboko promišljen i jasno usustavljen unutar svoje fabule.

Upravo je takav i tekst Nikaragva, koji je na neki način Hribarov punokrvni dramski prvijenac, nastao na kraju njegova studiranja na ADU u Zagrebu, a zatim dovršen u sklopu Zekaemovog programa za mlade dramske pisce Budućnost je ovdje, a u sklopu kojeg je imao i svoju prvu provjeru u obliku koncertnog čitanja 2022. godine, u režiji samog autora. 

Drama Nikaragva, koju možemo okarakterizirati kao obiteljsku dramu specifičnog gotovo apokaliptičnog tona i humora, bez obzira što dolazi sa studija Dramaturgije nije nastajala namjenski te sasvim sigurno nije jedan od radova koje možemo predstaviti sintagmom tekst za potrebe, i to u bilo kojem smislu. Jedina potreba koja je postojala pri nastanku ove drame bila je i najtočnija, a riječ je o umjetničkom poticaju kojeg je unutar vlastite poetike Hribar kroz nekoliko godina hrabro otvarao, napuštao, vraćao mu se, i na kraju ga prigrlio s punim autoritetom, svježinom i samopouzdanjem. U režiji podjednako mladog ali autorski vrlo zrelog redatelja Patrika Sečana, ova će drama sasvim sigurno biti pravi događaj za suvremenu hrvatski dramatiku ali i kazalište u cjelini.

7.

INKUBATOR ZKM-a: PREDSTAVA ZA NAJMLAĐE, radni naslov– sezona 2026/2027

Režija: KRISTIJAN UGRINA

Izvodi ansambl ZKM-a

Premijera listopad 2026., dvorana Miško Polanec

Autorski doprinos glumačkog ansambla Zagrebačkog kazališta mladih već je desetljećima prepoznat kao jedinstven, a rezultat vidljiv u predstavama kazališta uvijek je posljedica izrazite predanosti, istraživačkog rada, neupitne hrabrosti i znatiželje. Činjenicu beskompromisnog umjetničkog i profesionalnog angažmana svih djelatnika kazališta, a osobito ansambla potrebno je dodatno istaknuti. U tom je smislu i ova programska odrednica osmišljena kao kreativni prostor u kojem članovi ansambla u kućnoj i zaštićenoj atmosferi vlastitog kazališta mogu slobodno istraživati i razvijati osobni autorski izraz, koji često izlazi izvan okvira temeljne profesije. Zagrebačko kazalište mladih oduvijek je razvijalo upravo takvu vrstu dijaloga svih dionika procesa nastanka predstave, u kojoj je glumac istovremeno i nositelj izvedbe, ali i njezin koautor. Pet vrlo uspjelih predstava u prethodnom razdoblju proizašle su iz ovog programa; istraživački hrabra Velika bilježnica, razigran Zdrav i čist dom, to je baš po mom, autorski drzak projekt TriX i ja, dirljiva Knjiga o ljetu i uvijek rado gleana Ćelava pjevačica pokazuju neosporno velik raspon u kojem će se sigurno smjestiti i svi budući projekti ansambla Zagrebačkog kazališta mladih.

8.

VEDRANA KLEPICA: PROSTORI, PRAZNINE I OSTALE PERVERZIJE– sezona 2026/2027

Režija: JUG ĐORĐEVIĆ

Premijera studeni 2026., dvorana Istra

Prostori, praznine i ostale perverzije dramski je tekst Vedrane Klepice koji se izrazito uspješno nastavlja na autoričino otkrivanje kako mekih mjesta dramskog pisma u okvirima vlastite dramske poetike, tako i na angažirano otkrivanje i prokazivanje društvene i političke erozije  u prostoru umjetnosti, ili konkretno kazališne izvedbe. Kroz lik kustosice Elene te kroz njezino vrtoglavo, duboko kritično ali i virtuozno cinično probijanje kroz hladnu Europsku birokraciju, usijane umjetničke osobnosti s kojima surađuje, tromost naših državnih institucija ali i čitav niz osobnih problema u radu na umjetničkom projektu, Klepica zapravo istražuje prostore u kojima danas živimo i djelujemo. U širokom luku od talijanskog humanista i oca arheologije iz 15. stoljeća Ciriaca D'Ancone pa sve do suvremenih konceptualnih umjetnika, ova drama govori o perverzijama i prazninama kojima punimo prostore vlastitog postojanja, ne bismo li tako izgradili što uspješniju biografiju u koju na kraju teško možemo povjerovati i sami.

Posebna vrijednost ovog dramskog teksta leži u tome što je nastao kroz koprodukcijski Europski rezidencijalni program za dramske pisce, koji etabliranim hrvatskim dramatičarima omogućava razvoj teksta i predstavljanje u širem, međunarodnom okruženju. U sklopu ovog programa u 2024. godini održano je javno scensko čitanje ovog teksta na Festivalu Versme u Vilniusu u Litvi, kao i koncertna izvedba održana ove godine u ZKM-u, u režiji same autorice.

Režiju pak predstave po ovom uzbudljivom dramskom tekstu, koja će značiti  i još jednu hrvatsku praizvedbu u godini koja je pred nama, preuzet će mladi srpski redatelj Jug Đorđević, koji iako vrlo mlad, svakako svakom svojom predstavom postaje sve zanimljivije i značajnije autorsko ime regionalne kazališne režije. Ovo mu je prva režija u nekom zagrebačkom kazalištu.

Foto: ZKM