Važnost testiranja sluha kod djece: mala provjera koja čini veliku razliku

U prvim godinama života dijete uči svijet kroz zvuk – glasove roditelja, šumove, riječi. Sluh nije samo osjetilo, već temelj razvoja govora, jezika i razumijevanja okoline. Ipak, oštećenja sluha u dječjoj dobi često prođu neprimijećeno, jer se djeca prirodno prilagođavaju i kompenziraju nedostatke.

Stručnjaci Poliklinike Salvea upozoravaju da je pravovremeno testiranje sluha presudno za rano otkrivanje poteškoća i uspješno liječenje.

„Uredan sluh preduvjet je za razumijevanje jezika i razvoj govora. Slušni sustav najbrže sazrijeva između šestog i 24. mjeseca života, i to je razdoblje u kojem možemo najviše pomoći djetetu. Ako se oštećenje sluha otkrije na vrijeme, dijete ima sve šanse razviti govor i jezik jednako kao i njegovi vršnjaci“, pojašnjava doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, specijalistica otorinolaringologije iz Poliklinike Salvea.

Kada testirati sluh kod djece?

U Hrvatskoj se novorođenački probir sluha provodi u svim rodilištima, no stručnjaci upozoravaju da tu priča ne smije završiti. Kontrola sluha preporučuje se i kasnije – osobito kod djece koja su prerano rođena, često imaju upale uha ili u obitelji postoji sklonost problemima sa sluhom.

„Prvi probir trebalo bi obaviti do prvog mjeseca života, a u slučaju sumnje dijete uputiti na dodatno testiranje do trećeg mjeseca. Ako se oštećenje potvrdi, s rehabilitacijom treba započeti najkasnije do šestog mjeseca. To je razdoblje u kojem mozak najintenzivnije uči prepoznavati i obrađivati zvukove“, objašnjava dr. Kovač Bilić.

Kako izgleda testiranje i koje se metode koriste?

Danas se test sluha kod djece provodi brzo, precizno i potpuno bezbolno. U Poliklinici Salvea koriste se suvremene metode koje omogućuju točno i pouzdano otkrivanje i najmanjih odstupanja u slušnom razvoju.

Najčešće se provode testovi poput:

·        evocirane automatske otoakustičke emisije (A-OAE) – test koji mjeri odgovor unutarnjeg uha na tihi zvučni podražaj

·        bilježenje ranih evociranih automatskih slušnih odgovora moždanog debla (A-ABR), kojim se procjenjuje i rad slušnog živca te moždanog debla

„Ove metode su potpuno sigurne i provode se dok dijete miruje ili spava. Rezultati su dostupni odmah, a ako postoji sumnja na oštećenje, slijedi dodatna dijagnostika i dogovor o daljnjim koracima“, ističe dr. Kovač Bilić.

No zašto je rana dijagnostika toliko važna?

Prve tri godine života presudne su za razvoj govora i komunikacije. Ako dijete ne čuje pravilno, njegov mozak ne prima dovoljno zvučnih informacija i govor se ne razvija očekivanim tempom. Zbog toga se i manja oštećenja sluha ne smiju zanemariti.

„Nagluhost je najčešći osjetni poremećaj u djece, a javlja se kod jednog do dvoje djece na tisuću rođenih. Pravodobnim testiranjem i pravilnim pristupom rehabilitaciji danas postižemo izvrsne rezultate – djeca mogu sasvim uredno čuti, govoriti i razvijati se“, objašnjava dr. Kovač Bilić.

Roditeljima se savjetuje da prate djetetovo reagiranje na zvukove i govor. Ako dijete često pojačava televizor, ne reagira na poziv ili se čini da „ne sluša“, važno je ne čekati – test sluha je jednostavan, bezbolan i može se obaviti u nekoliko minuta.

Foto: Press/Poliklinika Salvea