Ususret premijeri predstave "U LOGORU, GOLGOTA" - ZKM poziva na tribinu Čitanje kazališta

Zagrebačko kazalište mladih ususret premijeri predstave U LOGORU, GOLGOTA, prema U logoru i Golgota, Miroslava Krleže u režiji Nine Rajić Kranjac, poziva sve zainteresirane na tribinu Čitanje kazališta, u ponedjeljak, 9. ožujka u 18 sati u dvorani Polanec, a ulaz je slobodan.

Razgovor je posvećen novoj produkciji ZKM-a koja se vraća ranim Krležinim dramama U logoru i Golgota, tekstovima u kojima se autor bavi ratom, represijom i stradanjem čovjeka.

U vremenu obilježenom krizom Europe, novim imperijalnim ratovima i proturječjima kasnog kapitalizma, Krležine dijagnoze svijeta u trenucima velikih povijesnih lomova ponovno dobivaju snažnu aktualnost.

Kroz adaptaciju i različite scenske postupke, predstava povezuje Krležine riječi s današnjim društvenim kontekstom, naglašavajući njegovu antiratnu poruku kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost.

Sugovornice na tribini:

• Nataša Govedić, teatrologinja i književnica te profesorica na Akademiji dramske umjetnosti

• Suzana Marjanić, znanstvenica s Instituta za etnologiju i folkloristiku i suurednica zbornika Krležin EU/ropski furiosum

Autor i voditelj tribine je pisac i urednik Srđan Sandić

Predstava U LOGORU, GOLGOTA premijerno će biti izvedena u ZKM-u 20. ožujka 2026.

Antiratna predstava u vremenu novih ratova – Krleža protiv rata sto godina poslije.

U režiji slovenske redateljice Nine Rajić Kranjac, ove dvije drame spajaju se u jedinstvenu cjelinu koja Krležu čita kao dijagnozu našeg trenutka – kao ogledalo Europe koja se ponovno uči jeziku rata.

Spajajući galicijski ratni pakao iz U logoru i revolucionarni lom radničkog svijeta iz Golgote, predstava Krležu ne promatra kao monumentalnog klasika, nego kao nemirnog svjedoka epohe čiji se rječnik opasno približio našem.

Kako ističe dramaturg predstave Goran Injac, u svijetu u kojem se „prošlost polako pretvara u našu budućnost“, Krleža danas zvuči manje kao klasik, a više kao uznemireni suvremenik – jer se novi imperijalni sukobi i dalje hrane istim mehanizmima koje je opisivao: strahom, propagandom i postupnim navikavanjem na nasilje.

Drama U logoru smještena je u vojni logor tijekom Prvog svjetskog rata – zatvoren i neljudski prostor u kojem su pojedinci lišeni slobode, dostojanstva i identiteta. Logor postaje mjesto dehumanizacije i kolektivne patnje, ogoljeno do prikaza besmisla rata i okrutnosti sustava koji uništava vlastite ljude.

Golgota, premda naslovom priziva biblijsku simboliku, lišena je religijskog značenja i pretvorena u snažnu metaforu kolektivne i besmislene patnje. U središtu je čovjek u represivnom društvu, žrtva političkih i ideoloških mehanizama moći, dok Krleža razotkriva sustave koji se održavaju na ljudskoj patnji i sugerira da se povijest neumoljivo ponavlja.

Foto: Press