PREMJERA PREDSTAVE “CARMINA BURANA” U KAZALIŠTU "GAVELLA"

U četvrtak, 12. ožujka 2026., u kazalištu "Gavella", održat će se premijera predstave "Carmina Burana", autorski projekt Kokana Mladenovića.

Carmina Burana", zbirka više od 200 srednjovjekovnih pjesama, vjerojatno nam je najpoznatija putem glazbe, istoimene kantate Carla Orffa koji je iz zbirke preuzeo 25 pjesama, te je uprizorena kao koncert ili balet, ali – koliko nam je poznato – ne i kao dramska predstava. Dosad, jer predstava upravo nastaje u Kazalištu "Gavella" kroz autorski projekt Kokana Mladenovića, koji u suradnji s timom predstave u hodu stvara kazališni materijal, ispreplićući literarni i tekstove nastale iz zajedničkih improvizacija.

Na takvim temeljima "Carmina Burana" gradi se kao dinamični skup naoko srednjovjekovnih, a zapravo suvremenih situacija. Tako prikaz kuge progovara o koronavirusu i mjerama izolacije, pri čemu su onodobni parfumeri ogledalo današnje farmaceutske industrije; nadjačavanje srednjovjekovnih velikaša tko će izgraditi veću kulu odgovara htijenjima današnjih moćnika da nezasitno grabe još i još; a zmaj koji prijeti gradu metafora je ovodobnih političara koji, kad imaju problema unutar granica svoje zemlje, izmišljaju vanjskog neprijatelja…

Pritom se "Carmina Burana" oblikovno oslanja na iskustva srednjovjekovnog kazališta, njegovu simultanost, uključivanje publike, pokretljivost prizorišta, liturgijske elemente, mješavinu svetog i profanog. Glazba Irene Popović Dragović i članova ansambla, kao i scenski pokret Damira Klemenića odvode ovu predstavu prema prostorima glazbenog i fizičkog teatra, gdje stihovi iz "Carmine Burane" postaju višežanrovski napjevi, songovi, satirične budnice "uperene protiv hijerarhije autoriteta i postojećega ćudoređa"... A sve to zbiva se u kontekstu – izmišljenom ili stvarnom – apokaliptičnih predviđanja o kraju svijeta (kakvog poznajemo)...

Iz materijala predstave:

"LUDA:

Neka bude mrak! I bi mrak. Mrak mračnog srednjeg vijeka.  U tom mraku, u "Carmini Burani", opakoj knjizi u naopakom svijetu, Rudolf Ćosavi piše: "Niti tri desetljeća nakon što smo zakoračili u novo tisućljeće, u cijelom svijetu osjetile su se posljedice neimaštine i ljudski rod bio je u smrtnoj opasnosti. Izgledalo je kao da je priroda u ratu sa samom sobom – ona je bila sredstvo kojim se Bog poslužio da kazni našu oholost. Ostali smo bez hrane, izmoždeni, kada više nije bilo životinja, ni biljaka za jelo. Razjarena glad tjerala je ljude da proždiru ljudsko meso. Slabije bi napadali snažniji, njihova bi tijela sijekli na komade, pekli ih na vatri i proždirali. Neki bi – strašno – na stranu pozvali dijete, kako bi se njime nahranili.

Ova sumanutost otišla je tako daleko, da se činilo da smo zaronili na samo dno tame... Ljudi su bili spremni na sve. Osamdeset vlastelina držalo je u ropstvu čitav poznati svijet. I taj svijet je jednom morao reći – ne!"

Redatelj predstave je Kokan Mladenović. Dramaturzi su Karla Leko i Dubravko Mihanović. Autorica glazbe je Irena Popović Dragović, scenografkinja Irena Kraljić, kostimografkinja Marita Ćopo, suradnik za pokret je Damir Klemenić, a Zdravko Stolnik potpisuje oblikovanje svjetla.                  

U predstavi igraju: Ksenija Pajić, Sven Šestak, Bojana Gregorić Vejzović, Matija Gašpari, Tena Nemet Brankov, Hrvoje Klobučar, Laura Kaliger, Kristijan Petelin, Antonija Stanišić Šperanda, Ivan Simon, Anja Matišić i Marko Petrić.

Foto: Press