Predstavljanje božićnih običaja bilogorskog kraja - Bilogorska božićnica u sklopu programa "Hrvatski eno-gastro advent u Hrvatskoj kući"

Općina Veliko Trojstvo i Hrvatska kuća "Materina priča" u Zagrebu organizirali su na blagdan sv. Lucije 13. prosinca, predstavljanje božićnih običaja bilogorskog kraja - Bilogorska božićnica u sklopu programa "Hrvatski eno-gastro advent u Hrvatskoj kući" kao dio manifestacije "Advent u Zagrebu".

Događanje se održalo u samom srcu Zagreba u divnom prostoru Hrvatske kuće "Materina priča" u kojoj su predstavljeni etnološki izlošci i autentični predmeti iz raznih krajeva Hrvatske, koji simboliziraju tradiciju i bogatstvo hrvatske kulturne baštine.

Prigodnim govorima kao uvodom u događanje uveli su nas Ivanka Vrhovnik viša stručna suradnica u Općini Veliko Trojstvo, voditeljica kulturnog centra, Mina Petra, proslavljena hrvatska dizajnerica, idejna začetnica i ravnateljica Hrvatske kuće "Materina priča" te Ivan Trstenjak, predsjednik Općinskog vijeća Općine Veliko Trojstvo.

O bogatoj gastro ponudi tog kraja koju su pripremile vrijedne ruke članova Udruge "Bilogorski turistički put" govorio je Goran Bačak, predsjednik Udruge "Bilogorski turistički put", a voditelj KUD-a Veliko Trojstvo Tomislav Matić zaželio je svima sretan Božić i svako dobro za nadolazeće blagdane.

Veliko Trojstvo je mjesto koje se u povijesnim zapisima spominje još u 13 stoljeću, točnije 1272. godine, dok podaci iz 18. stoljeća govore o nazivu Belloblaczka Vulgo Troisztvo, iz čega se jasno može zaključiti da se naziv odnosi na Veliko Trojstvo. Tu se oduvijek njegovalo svoje i poštivalo tuđe. Običaji su se prenosili s koljena na koljeno, a radosni su da je tako i danas. Predstavili su se svojom tradicijom i pjesmom jer oduvijek se u mjestima Općine Veliko Trojstvo čula prekrasna, prava i silna pjesma, osnažena zelenilom gore Bilogore, rečeno je u uvodu.

Uslijedio je prikaz i predstavljanje starih vremena iz pitome Bilogore, iz mjesta gdje kuca bilo Hrvatske. Cilj im je očuvanje običaja i tradicije bilogorskog kraja.

Bilogorska božićnica

Prvi dio prikaza

Bilogorska božićnica prikazuje stare običaje koji su se održavali u našim selima u vremenu Došašća ili Adventa i Božića, pa sve do sveta Tri kralja.

Prikaz je započeo dvjema adventskim pjesmama: "Visom leteć ptice male" i "Padaj s neba roso sveta". U tom djelu naglasak je na djeci koja čiste svoje čizmice i pripremaju se za blagdan svetog Nikole koji će im donijeti darove.

Nakon toga dolazi blagdan svete Lucije, kada je po starom običaju selom obilazila žena zaogrnuta bijelom plahtom, a u ruci je držala tanjur sa svijećom. Ona je morala „prestrašiti“, uozbiljiti mlade djevojke da paze i uredno rade svoj ručni rad, da dobro našivavaju, kako bi bile spremne za udaju. Sije se pšenica koja će doći na božićni stol, počinje se sa zapisivanjem vremena, jer je od Lucije do Božića 12 dana. Svaki dan bi se zapisalo na papir kakvo je bilo vrijeme, a takvo vrijeme obilježit će vrijeme pojedinog mjeseca iduće godine. Jedan od muškaraca počinje izrađivati „lucinjski“ stolac, koji mora biti gotov do Badnjaka.

Domaćin kuće taj će stolac ponijeti sa sobom na Polnoćku i pod svetom misom u vrijeme „podizanja“ popeti se na njega i vidjet će coprnice, a to će biti ona žena koja će u tom trenutku okrenuti leđa oltaru.

Nakon toga unosi se bor u kuću, te ga djeca kite nakitom koji je izrađivan od početka Došašća. Tu su ružice od krep papira, pucanci nanizani u lanac, orasi, šišarke od bora i drugi koje su djeca sama izradila. Pjeva se i stara božićna pjesma "Moj Božiću svarožiću", te se time najavljuje dolazak Božića. Mete se kuća, vrše se zadnje pripreme za proslavu Božića, jer unošenjem slame u kuću više se ništa teško ne smije raditi.

Posljednje se pripreme obavljaju kada domaćin ulazi u kuću s ponjavom punom slame, a prati ga sin ili unuk s upaljenom svijećom. Pozdravljaju starim kršćanskim pozdravom: Hvaljen Isus i Marija! Svi odzdravljaju: Na sve vijeke hvaljen!

Nakon toga domaćin veže užetom noge od stola, govoreći pri tome da veže svako zlo i nevolju. Drugi domaćin će nakon toga staviti stolnjak na pripremljeni stol na kojem će biti stavljeno slame, žita i novaca. Podižući tri puta stolnjak izgovarat će molitvu za svako dobro u kući, za dobar urod polja i vinograda, za zdravlje blaga - životinja i ljudi u domaćinstvu, a ukućani će odgovarati sa: Daj nam Bog! Nakon toga svi sjedaju za stol kako bi blagovali.

Drugi dio prikaza

Slijedi božićna pjesma "Djetešce nam se rodilo". Ukućani jedu za stolom, još uvijek posnu večeru, beskvasnu pogaču i grah salatu te ostala posna jela.

Nakon toga slijedi pjesma: "Veseli se Majko Božja". Ukućani se spremaju za Polnoćku. Muškarci pripremaju šešire, a žene vunene rupce kojima će se zaogrnuti. Uzet će i svijeće i luči kojim će si osvjetljavati put do crkve u mračnoj noći. Dio ukućana odlazi na Polnoćku.

Dijete recitira molitvicu: "Božiću bijeli", a nakon toga ulaze ostali članovi predvođeni pjesmom muškaraca: "Radujte se narodi". Za stolom su opet ukućani, ali sada je na stolu božićna hrana. Mrzletina ili hladetina, krumpir i grah salata, kobasice, kolači, vino, rakija itd. Na stolu je i kovrtanj – svečani kruh koji se u Bilogori pekao u posebnim prigodama, zatim raspelo, svijeća, božićna pšenica.

Pjeva se pjesma: "Narodi nam se Kralj nebeski", a nakon toga dolazi Položaj u kuću. Položaj je obavezno muška osoba, zdrava, čestita, koja nije u selu na zlu glasu. Gazdarica ga posipa žitom, a on čestita Božić svima prisutnima, želeći dobro zdravlje i sreću, puno svega u kući, hrane, blaga, djece... Položaj sjeda na za to posebno pripremljen stolac s jastukom – vanjkušom, na koji mora mirno sjesti i sjediti, da kokoši isto tako mirno sjede i ne polupaju jaja, a šešir će staviti na ćošak stola kako bi se rodilo muško dijete. Položaj, domaćin i ostali ukućani jedu i goste se za stolom. Nakon toga slijedi veselje uz bilogorski taraban i pjesmu "Tri sam dana".

Na kraju su se domaćini zahvalili prisutnima što su odlučili biti dijelom njihove priče u sklopu "Adventa u Hrvatskoj kući – Materina priča".

"Na ovom posebnom mjestu koje odiše tradicijom neke od vas smo vratili u djetinjstvo i podsjetili na dobra vremena, nekima smo možda zagolicali maštu da dođu posjetiti naš kraj, a nadamo se da smo svima bili ugodni domaćini", puručili su.

Pripremila: Sandra Brambilla

Foto: Općina Veliko Trojstvo i autorica teksta