INTERVJU S VELEPOSLANIKOM REPUBLIKE AZERBAJDŽAN – ANAR IMANOV

Razgovarala sam s veleposlanikom Republike Azerbajdžan NJ.E. Anarom Imanovim koji mi je tom prilikom istaknuo snagu prijateljskih odnosa između Azerbajdžana i Hrvatske, te njihov pozitivan razvoj.

Dotaknuo se i značajnih projekata i konkretnih rezultata koje su prijateljski odnosi između naših zemalja dali tijekom proteklih godina, govorio je o područjima koja su zanimljiva azerbajdžanskim poduzetnicima za ulaganje u Hrvatsku, te o dugotrajnom oružanom sukobu između Azerbajdžana i Armenije.

U nastavku donosim intervju u cjelosti s veleposlanikom Republike Azerbajdžan, zemlje koju nazivaju skrivenim draguljem zapadne Azije i „Zemljom vatre“ zbog prirodnih fenomena poput blatnih vulkana i bogatstva naftom i plinom, prepune bogate povijesti, nevjerojatne prirode i arheoloških rezervata, države s jasnom vizijom i ogromnim potencijalom.

U listopadu 2025. navršile su se tri godine otkako ste postali veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj. Kakvi su vaši dojmovi o Hrvatskoj i njezinom narodu?

Da, u pravu ste, imao sam čast služiti kao veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj već tri godine. Imam vrlo dobre dojmove o vašoj zemlji. Hrvatska je vrlo raznolika zemlja, bez obzira koju regiju posjetim, svaka ima svoju ljepotu i prepoznatljiv karakter, povijesni i kulturni spomenici zemlje su jedinstveni. Hrvatska ima prekrasne prirodne resurse i posebno bih želio istaknuti da vaša zemlja vješto brine o svojoj prirodi i ekologiji, što je zadovoljavajuće. Možda baš ta slikovita priroda čini Hrvatsku tako privlačnom milijunima turista koji svake godine posjećuju vašu zemlju.

Ali ono što Hrvatsku čini uistinu posebnom su njezini ljudi. Od prvog dana mog dolaska toplo sam primljen. Ljudi su vrlo prijateljski nastrojeni i otvoreni, posebno prema strancima, što olakšava uspostavljanje prijateljstava. Kao i u mojoj zemlji, i ovdje su obiteljske vrijednosti i tradicija važni Hrvatima, i to istinski cijenim.

Što mislite o odnosu između naših dviju zemalja u smislu bilateralne suradnje, kao i gospodarske, turističke, kulturne i sportske suradnje? Kako ocjenjujete te odnose?

Azerbajdžan i Hrvatska izgradili su odnos prijateljstva i strateškog partnerstva. Naši su narodi prošli slične povijesne putove, od ratova, razaranja i okupacije do oslobođenja, obnove i razvoja. Vjerujem da povijesne sličnosti doprinose međusobnom razumijevanju između naših zemalja. Posebno bih želio naglasiti da su se, bez obzira na političke snage na vlasti u Hrvatskoj, naši odnosi i veze uspješno razvijali posljednjih desetljeća. Posljednjih godina jačanje i unapređenje bilateralnih odnosa između naših zemalja značajno je ubrzano.

Ove godine (2025.) naše zemlje obilježavaju tridesetu obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa. U tu svrhu tijekom cijele godine održan je niz događaja posvećenih ovoj obljetnici. Uvjeren sam da ćemo u nadolazećim godinama svjedočiti produbljivanju naših veza u političkoj, gospodarskoj, turističkoj, sportskoj, humanitarnoj i drugim sferama.

Na kojim su značajnim projektima Azerbajdžan i Hrvatska surađivali posljednjih godina? Diplomatski, vlade Hrvatske i Azerbajdžana održavaju dobre odnose. Koje su konkretne rezultate ti prijateljski odnosi dali u protekle tri godine?

Prije svega, želio bih naglasiti da su prijateljski odnosi između predsjednika Republike Azerbajdžan, Njegove Ekselencije gospodina Ilhama Alijeva i premijera Republike Hrvatske, Njegove Ekselencije gospodina Andreja Plenkovića, važan poticaj za razvoj odnosa Azerbajdžana i Hrvatske. Gotovo svake godine čelnici se sastaju i razmjenjuju mišljenja o raznim pitanjima na marginama međunarodnih događaja. Posjet gospodina Andreja Plenkovića Azerbajdžanu u studenom 2023. otvorio je novo poglavlje u povijesti bilateralnih odnosa i dao novi poticaj njihovom razvoju. Izaslanstvo Hrvatske vlade, predvođeno gospodinom Andrejem Plenkovićem, također je sudjelovalo na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP29) koja je održana u Bakuu u studenom 2024. Posljednjih godina održani su i uzajamni posjeti na ministarskoj i zamjeničkoj razini, što sve pokazuje relevantnost i dinamičan razvoj naših odnosa.

Trgovinski promet između naših zemalja približava se iznosu od milijardu američkih dolara. Suradnja u energetskom sektoru pokretačka je snaga naših odnosa. Istovremeno, obje zemlje rade na diverzifikaciji gospodarskih odnosa i razvoju sektora koji nisu naftni.

Također bih želio istaknuti aktivno funkcioniranje Međuvladine komisije za gospodarsku suradnju Azerbajdžana i Hrvatske. Sljedeći sastanak zakazan je za 2026. godinu. Ova je platforma osmišljena za procjenu trenutnih procesa i donošenje odluka o bilateralnoj suradnji.

Vjerujem da su aktivan rast međusobnih posjeta, energetska suradnja, povećani trgovinski promet, intenzivirani poslovni kontakti i potraga za novim projektima u raznim područjima važni pokazatelji naše suradnje.

Koja područja smatrate zanimljivima azerbajdžanskim poduzetnicima za ulaganje u Hrvatsku? Postoji li interes za neke hrvatske proizvode?

Azerbajdžanska poduzeća pokazuju veliki interes za hrvatsko tržište, posebno za izgradnju hotela i razvoj nekretnina. Azerbajdžan je također zainteresiran za izvoz prehrambenih proizvoda u Hrvatsku, tradicionalno smo regionalni dobavljač svježeg i konzerviranog voća i povrća. Azerbajdžan također nudi turističke usluge. Posebno bih istaknuo gastronomski turizam, s obzirom na bogatstvo i raznolikost istočnjačke kuhinje, kao i zdravstveni i wellness turizam u Naftalanu, koji uključuje wellness tretmane na bazi nafte, terapije na sumpornim izvorima.

Azerbajdžan je trenutno uključen u proces obnove svojih devastiranih teritorija u ekonomskoj regiji Karabah. Stoga pozivamo hrvatska poduzeća u Azerbajdžan da sudjeluju u aktivnostima obnove na teritorijima koje je Armenija uništila tijekom okupacije. Hrvatski poslovni predstavnici bit će ugodno iznenađeni povoljnim uvjetima i mogućnostima ulaganja. Sporazumi o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama, pristupačna radna snaga, razvijena prometna infrastruktura, pristup tržištima Srednje Azije i Bliskog istoka te druge konkurentske prednosti čine Azerbajdžan privlačnim za poslovanje i ulaganja.

Što se tiče hrvatskih proizvoda i njihovog uvoza i obrnuto, na poduzećima je da pronađu zanimljiva područja za suradnju. Za to stvaramo potrebne uvjete. Primjerice, u veljači 2025. u Zagrebu je održan zajednički poslovni forum na kojem je sudjelovalo 70 tvrtki. Tih dana, Hrvatsku je posjetila vladina delegacija na čelu s azerbajdžanskim ministrom gospodarstva Mikayilom Jabbarovom. Tijekom svog posjeta Mikayil Jabbarov održao je važne sastanke, uključujući i one s premijerom Andrejem Plenkovićem, i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Antom Šušnjarom. Zajedno s našim hrvatskim kolegama radimo na uspostavljanju veza i kontakata između poslovnih zajednica naših zemalja.

U listopadu 2025. predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković posjetio je Azerbajdžan. Kako ocjenjujete taj posjet?

Posjet predsjednika Hrvatskog sabora gospodina Gordana Jandrokovića Azerbajdžanu u listopadu 2025. bio je uistinu uspješan. Bio je to prvi posjet najvišeg predstavnika zakonodavnog tijela između naših zemalja u jedanaest godina. Tijekom posjeta, gospodin Gordan Jandroković održao je važne i produktivne sastanke s predsjednikom Republike Azerbajdžan gospodinom Ilhamom Aliyevim i predsjednicom Sabora gospođom Sahibom Gafarovom. Ovaj posjet stvorio je dobre uvjete za detaljne rasprave o mjerama za daljnji razvoj međuparlamentarne suradnje između naših zemalja. Vjerujem da je posjet gospodina Gordana Jandrokovića poslužio i kao nastavak institucionalne suradnje između različitih državnih tijela naših zemalja.

Vaše mišljenje o dugogodišnjem oružanom sukobu između Azerbajdžana i Armenije. Zašto desetljećima ne prestaje rat na Kavkazu? Koja je pozadina sukoba? Kakav je razvoj događaja doživio Nagorno-Karabah otkako je ponovno priključen Azerbajdžanu i zašto je važan? Što znači potpisivanje mirovnog sporazuma Azerbajdžana i Armenije u kolovozu 2025. godine uz posredovanje Sjedinjenjih Američkih Država i što on uljučuje?

Rat između Azerbajdžana i Armenije dogodio se početkom 90-ih godina prošlog stoljeća zbog vojne agresije na moju zemlju. Armenija je uz vanjsku potporu okupirala 20% azerbajdžanskog teritorija, počinila etničko čišćenje, deseci tisuća Azerbajdžanaca su ubijeni, a gotovo milijun mojih sunarodnjaka postalo je izbjeglicama i interno raseljenim osobama. U rujnu 2020., tijekom 44 dana Domovinskog rata, Azerbajdžan je oslobodio svoje teritorije, stekao suverenitet nad cijelim svojim teritorijem i u potpunosti obnovio međunarodno priznate granice.

Unatoč svemu navedenom, nakon oslobođenja svojih područja, Azerbajdžan je ponudio potpisivanje mirovnog sporazuma temeljenog na normama i načelima međunarodnog prava, uključujući poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Nažalost, trebalo je nekoliko godina da se dogovori o ovom dokumentu.

Dana 8. kolovoza 2025., uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa, azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev i armenski premijer Nikol Pashinyan parafirali su „Sporazum o uspostavljanju mira i međudržavnih odnosa između Republike Azerbajdžan i Republike Armenije“. Stranke su također potpisale „Zajedničku deklaraciju predsjednika Republike Azerbajdžan i premijera Republike Armenije u vezi sa sastankom u Washingtonu, D.C., Sjedinjene Američke Države“. Nadalje, Sjedinjene Američke Države i Armenija potpisale su sporazum o „Zangezurskom koridoru“, „Trumpovoj ruti za međunarodni mir i prosperitet“, TRIPP koji povezuje Azerbajdžan s njegovim drugim dijelom Nahčivanom, kao i s Turskom i Europskom unijom. Time su se obje države obvezale na okončanje sukoba i otvaranje novog poglavlja mira i suradnje.

Koju biste poruku željeli prenijeti našim čitateljima?

Azerbajdžan i Hrvatska su dobri prijatelji i partneri. Dobrodošli ste posjetiti moju zemlju i iz prve ruke iskusiti naše gostoprimstvo.

Razgovarala: Sandra Brambilla, mag. nov.

Fotografije: Veleposlanstvo Republike Azerbajdžan i privatna arhiva autorice teksta